O nama

VODIČ KROZ OPĆINU UDBINA

O općini Udbina moglo bih se nadugačko i naširoko kazivati, o njenoj bogatoj prošlosti i strateški važnom geografskom položaju, o njenom velikom i raznolikom prostoru, o bogatstvu i siromaštvu, nenaseljenosti usprkos značajnim potencijalima i resursima, kao i o počecima svekolike obnove koji slijede, ali ovom prilikom želimo istaći samo uobičajene podatke i činjenice, što će, nadamo se dovoljno pojačati interes za posjetu i ugodan provod, ostanak i nastavak življenja na našem prostoru.

GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Udbina je mjesto smješteno u centralnoj Lici, na prometnoj magistrali Zagreb – Split, na gotovo jednakoj udaljenosti od oba grada. Općina Udbina graniči sa općinama Plitvička jezera - sjeverno, Donji Lapac - istočno, Gospić i Lovinac – zapadno i Gračac – južno.

Površina ove ličke Općine iznosi čak 683 km² (po čemu je treća u Hrvatskoj), ali na kojoj živi samo 1.874 stanovnika, što znači da na 1 km² živi 2,5 stanovnika.

Općina je omeđena prekrasnim planinskim vrhovima, od kojih vrijedi istaći: Ozeblin (1657 m - najveći vrh Plješevice i treći vrh u Hrvatskoj), Rudi Lisac (1608 m), Kremen (1591 m), V.Rteševo (1390 m), Veliki Brusnić (1371 m), Javornik (1370 m), Komača (1177 m), Mirkača (1131 m)…

Sve ove netaknute planine pružaju velike mogućnosti za razvoj planinarskog, seoskog, lovnog, eko, te ostalih vidova turizma.

Najveće bogatstvo ovog kraja je nesumnjivo Krbavsko polje, koje se nalazi podno naselja Udbina.

Na tom istom polju se nalazi preko 5000 ha obradivog zemljišta pogodnog za uzgoj raznih ratarskih i povrtlarskih kultura. Posebna zanimljivost su ponori rijeke Krbavice, kao i Murtino jezero. Krbavsko polje je omeđeno ogromnim pašnjacima koji pružaju mogućnost intenzivnog bavljenja stočarstvom, što je i vjekovna tradicija ovog kraja.

Udbina se nalazi i u neposrednoj blizini:

1. Nacionalnog parka Plitvička jezera (45 km),
2. Nacionalnog parka Sjeverni Velebit (50 km)
3. Nacionalnog parka Una (40 km)
4. Parka prirode Velebit (40 km)

Pošto je izuzetno dobro prometno povezana sa ostatkom Hrvatske, do Udbine se veoma lako stiže. Iz Zagreba, Splita, Rijeke su potrebna 2 sata vožnje, dok se iz Zadra, odnosno Šibenika stiže za nešto više od sat vremena.

KLIMA I RELJEF

Najveći dio Općine pripada umjereno – kontinentalnom klimatskom području sa dugim i hladnim zimama, te kratkim i svježim ljetima. Samo naselje Udbina se nalazi na nadmorskoj visini od 830 m, a važno je i napomenuti činjenicu da je Udbina na drugom mjestu u Hrvatskoj po broju sunčanih dana (odmah poslije Hvara).

POVIJEST UDBINE

Krbava (Corbavia) – Geografska i upravna jedinica, 950. god. spomenuta u djelu Konstantina Porfirogeneta

Sjedište srednjovjekovne Krbavske biskupije (1185-1460)

1397. god. Grad Komić je upravno sjedište Krbave, kojom upravljaju čuveni kneževi Kurjakovići (ostaci dvoraca su i danas vidljivi)

1493. god. na Krbavskom polju se odigrava bitka između Hrvatske vojske pod vodstvom Bana Derenčina i Turske vojske koju predvodi Hadum Jakub Paša

1689. god. Liku i Krbavu uskoci i krajišnici oslobađaju od Turaka

1712. god. Ovaj prostor ulazi u sastav Vojne Krajine

1881. god. prostor Vojne Krajine ulazi u sastav Banovine Hrvatske koja je pod vlašću Austro – Ugarske monarhije.

1918. god. Udbina, kao i ostatak Like ulazi u novoosnovanu Kraljevinu SHS

1941-1945. god. u drugom svjetskom ratu biva potpuno porušena

Od 1945 – 1991 je u sastavu SFRJ, tada dolazi do razvoja i industrijalizacije ovog naselja,naročito od 1980 – 1990. godine

Od 1995. god. Udbina je u sastavu Republike Hrvatske

SAKRALNO – POVIJESNA BAŠTINA

Gradine iz predslavenskog doba, zidine i iskopine crkava i ostaci groblja iz raznih stilova i povijesnih epoha

Ostaci Biskupske katedrale Svetog Jakova iz 13. stoljeća na Udbini

Katoličke crkve: Svetog Marka (ispod Udbine), ostaci crkve Svetog Augustina (18. st.) u Mutiliću, crkva Svetog Jurja (1900 g.) iz Podlapače, ruševine crkve Blažene Djevice Marije (1807 g.) iz Bunića, ostaci crkve Svetog Nikole (1791 g.) s Udbine

Pravoslavne crkve: Svetog Jovana Preteče (iz 1701. g.) i Svetog Save (1881. g.) iz Jošana, crkva Preobraženja Gospodnjeg iz Mutilića (1745.g.), crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Debelom Brdu (1762. g.), ostaci crkve Pokrova Presvete Bogorodice iz Komića(1788 g.) i mnoge druge…

Pored temelja crkve Svetog Nikole u mjestu Udbina izgrađena je Crkva hrvatskih mučenika

KULTURA

Na Udbini djeluju dva kulturna društva i to: HKUU „Kraljica Katarina“ i SKD „Prosvjeta“

19.08. na dan Preobraženja Gospodnjeg u Mutiliću je tradicionalni sabor srpske zajednice,

Dan hrvatskih mučenika -  svake godine, u mjesecu rujnu (točnije druga subota), hrvatski narod se okuplja pod Udbinom i tog dana odaje počast svim mučenicima, braniteljima, stradalnicima i žrtvama, koji su na bilo koji način, bilo gdje i u bilo koje vrijeme kroz povijest stradali za svoj narod, vjeru i domovinu.

BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET

Flora

Sama činjenica da u Općini Udbina imamo oko 26.000 ha šuma, bilo državnih, bilo privatnih, dovoljno govori u bogatstvu životinjskog i biljnog svijeta, čistom zraku i nezagađenim izvorima.

Na području Udbine su izrazito razvijena tri vegetacijska pojasa i to:

Montani pojas čistih primorskih i brdskih bukovih šuma

Altimontani pojas mješovitih bukovo – jelovih šuma

Subalpinski pojas čistih pretplaninskih bukovih šuma

U nižim zonama su razvijene razmjerno velike sastojine termofilnih hrastova

U prizemnoj flori osobito su zanimljive neke alpske vrste, za koje je utvrđeno da im je Plješevica krajnja jugoistočna točka. Od zaštićenih i ugroženih vrsta nabrojat ćemo sljedeće: runolist, žuta sirištara, Wulfrenov jaglac, Kitajbelov jaglac, srčanik….

Na našem području se mogu ubrati i plodovi sljedećih biljaka: šipka, lješnjaka, kupine, maline, trnjine, drenjine, gloginje i mnogih drugih.

Svijet gljiva je veoma bogat vrganjima, lisičarkama, rudnjačama, smrčcima, bukovačama, crnim trubama, sunčanicama…

Fauna - divljač

Zahvaljujući odličnim prirodnim uvjetima općina Udbina je jedna od najbogatijih po broju divljači.

Kratak pregled ptica i divljači koje se mogu naći na području Udbine:

Ptice:

• Fazan
• Šljuka bena – sezonska prelazna vrsta
• Prepelica
• Tetrijeb gluhan
• Lještarka
• Trčka
• Suri orao, kobac, jastreb

Mnoge ptice pjevice, koje su zaštićene međunarodnim konvencijama

Sisavci:

• Jelen obični
• Medvjed mrki
• Srna
• Divlja svinja
• Zec obični
• Predatori (Vuk, Lisica, Divlja mačka, Kuna, Ris, Jazavac…)

PRIRODNA BAŠTINA

Park šuma LAUDONOV GAJ - obuhvaća površinu od 33 ha, nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Krbavskog polja kod sela Šalamunić. U parku se nalazi oko 600 hrastovih stabala, starih oko 250 godina. Ova šuma predstavlja historijsku vrijednost i primjer je uspješnog pošumljavanja sa svrhom zaustavljanja živog pijeska. Za njen nastanak je zaslužan francuski vojskovođa Laudon, po kojem je šuma i dobila ime. 1960. godine je proglašena park – šumom.

Značajni krajobraz „Bijeli Potoci - Kamensko“ – proteže se na području općina Udbina (513 ha) i Donji Lapac (700 ha). Osim što su zaštićeni kao značajni krajobraz, Odlukom Sabora Bijeli Potoci – Kamensko proglašeni su i spomen područjem. Ovo područje ima velike pejzažne kvalitete, a posebno se to odnosi na otvorene pašnjake i proplanke: Poljana, Opaljenice, Veliko i Malo Kamensko.

Park prirode „Lička Plješevica“- proteže se na području općina Donji Lapac, Plitvička jezera, Udbina i Gračac. Na području općine Udbina površina parka iznosi 220 km².

Ostale prirodne vrijednosti koje su evidentirane i predložene za zaštitu su:

• Ornitološki rezervat Gola Plješevica – gnjezdilišta velikog tetrijeba
• Ornitološki rezervat Sokolovača – klisure i gnjezdilišta surog orla i sivog sokola
• Geomorfološki rezervati – dva ponora u Krbavskom polju
• Botanički rezervat Vukosavica – Prkos – Rudi Lisac
• Botanički rezervat Mala Plješevica – visoko planinska flora
• Značajni krajobraz Trovrh – Kameni vrh – Plješevički kamen
• Značajni krajobraz Kremen
• Značajni krajobraz Kozja draga
• Značajni krajobraz Manita draga

TURIZAM

Zahvaljujući prirodnim bogatstvima koje se nalaze u okolici Udbine, dobrim prometnim poveznicama, blizini 4 nacionalna parka, blizini mora, Udbina ima ogromne mogućnosti za razvoj različitih vrsta turizma. Ovdje ćemo navesti samo neke:

Seoski turizam – potencijalno moguć na čitavom području općine. Nužna je edukacija stanovništva za taj vid turizma i potrebna su ulaganja za osposobljavanje objekata.

Lovni turizam – zbog bogatstva divljači i pet lovišta, ovo je jedan od glavnih aduta ovog kraja

Avanturistički turizam – svakim danom je sve popularniji, odlično se kompletira sa seoskim turizmom. Mogućnosti: brdski biciklizam, jahanje, sportsko penjanje, treeking ture, rafting na Uni (susjedna općina).

Tranzitni turizam – jedan od prioriteta zbog položaja na magistralnoj cesti D 1 i blizine autoceste Zagreb – Split (17 km).

Prirodi bliski turizam – ovdje ubrajamo šetače, planinare, bicikliste i sve one koji uživaju u prirodi. Ova skupina gostiju je svakako najbrojnija. Zbog njihovih skromnijih zahtjeva u pogledu smještajnih kapaciteta ovakve grupe je moguće prihvatiti uz manja ulaganja u postojeće objekte.

Pored ovih vidova turizma mogući su i još neki, kao što su: sportsko – rekreacijski turizam, vjerski turizam, zdravstveni turizam, kamping turizam, zavičajni turizam…

GASTRONOMSKA PONUDA

Ovaj dio Like poznat je po izuzetno bogatoj gastronomskoj ponudi, a posebno vrijedi istaknuti:

• Lička janjetina sa ražnja
• Lički kupus sa sušenim mesom i krumpirima
• Sir škripavac, ovčji sir, putar…
• Uštipci, presnac i kuglof (od kolača )
• Lička šljivovica
• Pole, basa i slanina
• Kruh ispod peke
• Razni domaći pekmezi, džemovi i sokovi

UGOSTITELJSKI OBJEKTI

Na teritoriji Općine trenutno se nalaze 3 ugostiteljska objekta sa kvalitetnom gastronomskom ponudom i 3 caffe bara i to:

• RESTORAN „LIČKO SELO“
• RESTORAN „ROBERT“
• RESTORAN „FERAL“
• CAFFE BAR „MAJA“
• CAFFE BAR „VOX“
• CAFFE BAR „PINK PANTER“

I na kraju ćemo navesti još neke zanimljive crtice iz povijesti Udbine i Krbave:

Godine 1874. bijaše s proljeća, kada su već stabla listala, velika snježna vijavica, koja je polomila voće i drveće, a zatim je nastala velika poplava i odnijela bujicom na Krbavsko polje množinu drveća te zabrtvila sve ponore, kojih je tamo veliki broj i koji gutaju svu vodu što se slijeva s okolnih brdina. Stoga je voda narasla na mjestima visoko do 60 metara. Gledajući s Udbine izgledalo je Krbavsko polje kao more ili nepregledno veliko jezero, a sve oranice i košanice ostadoše punih 7 godina neobrađene, dok nisu naslage drva, granja i lišća nad ponorima istrunule, a ponori počeli opet vodu gutati.

Bijaše tada svih vrsta ribe, potočnih ptića i pataka. Ljudi su ih lovili, pa prodavali (patke komad po 2-4 novčića), a svinje su ribama hranili, tako da su svinjsko meso i slanina imali riblji okus.

Velikim zauzimanjem narodnog zastupnika Dane Budisavljevića zemaljska vlada je dala 100.000 f. za čišćenje odnosno uređenje ovih ponora.

Godine 1876. g. bio je na Udbini dva dana i dvije noći kralj Petar, pod imenom Petar Mrkonjić s nekim Golubom Babićem i Petrom Uzelcem, a stanovali su u gostionici pokojnog b, kasnije Stanka Bjelobabe, i to više potajno i neopazice, jer je bila na njih raspisana talija.

Godine 1885. bijaše na Udbini zloglasni mađarski ban Khuen Hedervary, inače ni prvi ni zadnji tiranin u ovim krajevima.

Godine 1886. zasadio je domaći bilježnik Ferdo Trtanj sa školskom djecom ravno kilometar od Udbine udaljen Molinarijev gaj, kasnije je taj divni gaj bio ukras i zaštitni znak čitave okolice.

Godine 1890. sagradio je glasoviti dobročinitelj i veletržac Dane Banjanin u rodnom mjestu Jošanu (7 km od Udbine) velebnu crkvu iz ličkog tvrdog klesanca, da je takve nadaleko nema, a za svoja velika dobročinstva stekao je priznanje i vječitu uspomenu.

Godine 1891. izgrađena je s Udbine preko Krbave prema Jošanu široka cesta u ravnoj liniji, a izgradili su je svi seljani udbinske općine. Tada je sagrađen i most Gečet iz klesanog kamena tako solidno, da se govorilo, da je čvrst kao most na Drini, ali ga je uslijed proloma oblaka 1922. bujica do temelja porušila i odnijela u krbavske ponore.

Gradnju ove krasne ceste izvodio je tada s tehničke strane inženjer Ferdo Bogen (Bečlija).
Godine 1894. osnovao je F. T. vatrogasno društvo na Udbini, komu on bijaše vođa i zapovjednik. Društvo je imalo sve potrebne sprave, kao štrcaljku rastavljaču, ljestve i sva ostala potrebna pomagala za slučaj požara, koji se upravo onih godina na Udbini često pojavljivao.

Iste je te godine F. T. osnovao i gospodarsku podružnicu, koja je brojila 150 članova iz udbinske i podlapačke općine i koja je dobro došla ovima, jer su dobivali plemenitiju stoku, oruđa, razna sjemena itd.

Godine 1903. započeli su ljudi u selu Mutiliću ispod kuća Milobarinih i Stanićevih kopati ugalj i pronašli su ga u znatnoj dubini, ali im se radi velikih troškova i slabe komunikacije nije isplatilo izvoziti, jer je željeznica bila predaleko (Ogulin), pa su odustali od svoga nauma.

Na kući Mile Rajkovića (nekadašnjeg župnika) na Udbini uklesan je u kamenitoj ploči napis: 'Franc I. Imperator Austriae Pater Patriae cum Carolina conjuge manj Udbina 15 uny fuit pernoctavitquae 1818'.

Na Krbavskom polju nekako baš u sredini leži takozvano Murtino Jezero, koje nikad nije presušilo. Govorilo se da je tamo bila rezidencija ukletog paše Murata, koja je u zemlju propala radi njegovog velikog nasilja, krvološtva i nepravde nad siromašnom rajom.